Ako bi neko želeo da napravi pravog HAL-a 9000, dovoljan bi bio LED, malo stolarije i laptop sa glasovnim AI modelom. Za konstrukciju R2-D2 potrebno je već mnogo više truda. Ali stvoriti funkcionalnu verziju TARS-a iz Nolanovog Interstellar Sci-Fi filmskog hita, robot bloka koji se preobražava iz kvadra u mašinu sa metalnim stubovima, zahteva sasvim drugi nivo znanja.
To je upravo uspelo Adityi Sripadi, diplomcu Instituta za robotiku Univerziteta Carnegie Mellon i višem inženjeru kompanije Nimble.ai, zajedno sa saradnikom Abhishekom Warrierom. Njih dvojica izgradili su TARS3D i objavili rad koji je bio finalista nagrade Mike Stilman na konferenciji IEEE Humanoids u Seulu.
TARS3D kombinuje teleskopske stubove, mašinsko učenje i dizajn iz filma za prvu pravu višenamensku verziju TARS-a
TARS3D koristi četiri nezavisno pokretna, teleskopska stuba koji se u trenutku preoblikuju u X-strukturu, dok se zakrivljeni segmenti na vrhu i dnu pretvaraju u kontaktne „stopice“ za kotrljanje. Robot se tako pretvara u dvostruki obruč bez klasičnih točkova i može da se kreće i hodanjem i kotrljanjem, što je prema autorima prva verna imitacija TARS-a sa obe vrste kretanja.

Filmski TARS svakako je imao lakši zadatak: bio je to veliki lutkarski mehanizam, dok su operateri kasnije uklonjeni digitalno, a za „kotrljanje“ je korišćen motorizovani transporter. Kod TARS3D sve kreće iz stvarne mehanike i algoritama.
Robot ima sedam stepeni slobode, uključujući tri rotaciona i četiri linearna pokreta, a autori naglašavaju da robot otkriva obrasce kretanja koji nisu lako rešivi analitičkim pristupom.
U eksperimentima je korišćeno duboko „reinforcemet“ učenje i simulacije kako bi robot savladao različite obrasce hoda i kotrljanja, pri čemu se pokazalo da njegova specifična struktura omogućava više načina kretanja koji do sada nisu istraženi u robotici. Cilj je stvaranje multimodalnog robota koji može da se prilagođava terenu i zadacima.
TARS3D je trenutno mali prototip, visok 25 cm i težak 990 grama, napravljen od 3D-štampanih delova, i još uvek žičano povezan. Plan je da se testira na različitim podlogama i razvije u samostalnu platformu. Sripada navodi da je rad na ovom robotu, započet krajem 2022. bez laboratorije i finansiranja, bio povratak iskonskoj fascinaciji robotikom: trenuci oduševljenja, frustracija i otkrića koja dolaze uz stvaranje nove vrste pokreta i ponašanja mašina, piše New Atlas.