Schrödingerova teorija boja je konačno dovršena

Schrödingerova teorija boja dobija novo objašnjenje kroz matematiku percepcije i prostor boja

Schrödingerova teorija boja je konačno dovršena

Ideja stara gotovo ceo vek dobila je važno matematičko pojašnjenje. Istraživači su rešili ključni problem u Schrödingerovoj teoriji boja i pokazali da osobine koje ljudi prepoznaju u bojama ne potiču iz kulture, navike ili naknadnog učenja, već iz same matematičke strukture prostora boja.

Tim koji je predvodila Roxana Bujack iz Los Alamos laboratorije koristio je geometriju kako bi preciznije definisao ljudsku percepciju boja kroz nijansu, zasićenost i osvetljenost. Rezultati su predstavljeni na konferenciji posvećenoj naučnoj vizuelizaciji i formalizuju model koji je Erwin Schrödinger postavio pre oko 100 godina.

Schrödingerova teorija boja dobija matematički završetak

Ljudski vid za boje zasniva se na tri vrste čepića u oku, osetljivih na crvenu, zelenu i plavu oblast svetlosti. Zbog toga se boje mogu predstaviti u trodimenzionalnom prostoru. Još u 19. veku Bernhard Riemann je predložio da prostor opaženih boja nije ravan, već zakrivljen. Schrödinger je dvadesetih godina prošlog veka tu ideju proširio i pokušao da geometrijski definiše nijansu, zasićenost i osvetljenost.

Problem je bio u neutralnoj osi, odnosno liniji sivih tonova od crne do bele. Schrödingerov model zavisio je od odnosa boje prema toj osi, ali je ona ostala nedovoljno formalno definisana. Novi rad upravo tu popunjava prazninu, jer neutralnu osu izvodi iz geometrije same metrike boja.

Istraživači su pritom morali da izađu iz klasičnog Riemannovog modela i pređu na složeniji, non-Riemannian prostor. Time su mogli bolje da objasne kako se boje menjaju u percepciji, uključujući Bezold-Brücke efekat, kod koga promena intenziteta svetlosti može da promeni opaženu nijansu.

Precizniji model boja može imati značajnu primenu u fotografiji, videu, naučnoj vizuelizaciji i tehnologijama prikaza. Bolje razumevanje toga kako ljudi opažaju razliku između boja može pomoći da ekrani, softver i naučni prikazi budu tačniji, čitljiviji i bliži načinu na koji ljudsko oko zaista vidi svet, piše ScienceDaily.

Ostani u toku

Prijavi se na newsletter listu i jednom nedeljno cemo ti poslati email sa najnovijim testovima i vestima iz sveta tehnologije.

Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Komentari (20)
  1. tozovac

    Требало је написати нешто о тој теорији. Лаику у тој области, као што сам ја, није јасно о чему се ради. Могао је бити и неки пример.

  2. Alister

    i koje je boje mačka ?

  3. Markosmi

    Istovremeno svih boja dok ne otvoriš kutiju

  4. kUdtiHaEX

    Требало је написати нешто о тој теорији. Лаику у тој области, као што сам ја, није јасно о чему се ради. Могао је бити и неки пример.

    Mogao bi biti neki primer. A možda i ne bi. Eto, objasnio sam ti.

  5. tozovac

    Мало питах АИ да ми појасни, али ништа много јасније није дао од овог текста. Кутија, хвала ти, све си ми рек'о 😅

  6. Koliko sam shvatio radi se o tome kako ljudsko oko vidi boje u 3D prostoru, što se tiče zasićenosti osvetljenja i nijansi. Valjda se ista boja ne vidi isto na različitim udaljenostima. I onda to treba formulisati kroz matematiku. E onda se tu javlja AI da objasni više o tome:
    (sledi screenshot)


    View image at the forums

  7. Zašto ne Šredingerova? 🙂

  8. Pa na nemačkom jeziku se "a" sa dve tačke gore čita kao "e", a "o" sa dve tačke gore se čita kao malo drugačije o. Namestiš usta za "u" i kažeš "o". Tako su nas učili u školi.

  9. Ne znam u koju si školu išao, ali ö se izgovara tako što namestiš usta za "o" a kažeš "e", uprošćeno. Ako namestiš za "u", a kažeš "o", dobićeš nešto kao Šroder, ali sa zatvorenijim "o", a najpribližniji izgovor na srpskom je Šreder.

  10. Forumas X

    Ne znam u koju si školu išao, ali ö se izgovara tako što namestiš usta za "o" a kažeš "e", uprošćeno. Ako namestiš za "u", a kažeš "o", dobićeš nešto kao Šroder, ali sa zatvorenijim "o", a najpribližniji izgovor na srpskom je Šreder.

    Keeler


  11. View image at the forums

  12. Kolektor

    @tozovac ovako:

    Shrodinger, poznat po cuvenoj macki, je takodje istrazivao teoriju Boja gde je napravio geometrijski model koji objasnjava kako mi ljudi vidimo boje

    Ono sto tekst na linku ne objasnjava bas najbolje je zapravo taj geometrijski oblik koji je Schrodinger zamislio

    U pitanju je mentalni 3D cilindar. (Lik je bas voleo mentalne hipotetike)

    Kroz sredinu cilindra, ide osovina koja je "Neutralna" i ide od crne, preko nijanse sivih, do bele boje.

    Boja (hue, nijansa) - ugao u kojem se usmeris, u odnosu na Neutralnu osovinu, definise boju. Dakle zamisli da je poprecni presek tog cilindra ovaj krug:


    View image at the forums
    Sam centar kruga je ta Neutralna osovina, ugao odredjuje boju / nijansu

    Sledeca je Zasicenost (Saturation)

    Zasicenost odredjuje koliko si daleko od Osovine. Sto blizi (low saturation), sto dalji si, saturacija je sve veca. Tako da cemo da se vratimo na ovaj poprecni presek cilindra, i da zamislimo ono sto fali na slici, a to je da ako recimo izaberemo Zelenu boju, sto dalje smo od centra, zelena postaje zasicenija

    I konacno Svetlo (Lightness) -

    odredjuje gde si uzduz cilindra. Uzecemo crvenu na primer. Ako si uzduz belog dela osovine, tvoja crvena je "roza". Ako si na sredini cilindra crvena je skroz jasna. Ako si blize crnom delu osovine, tvoja crvena je boje Vina.

    Schrodinger je otprilike pokusao da objasni boje kroz imaginarni 3D cilindar, kroz ciju sredinu ide neutralna osovina (belo-crni gradijent) i da pokusa da definise teoriju boja kroz geometrijski oblik, koji bi dao jasne matematicke formule teoriji boje

    Nisam ni ja bas najbolje razumeo sta je uradila ekipa sa linka, ali otprilike mu dodje da su uradili nesto sto je bio problem svima koji su pokusali da kreiraju takav "cilindar" - nisu mu dali pre-definisane dimenzije, i pokusali da naprave korelacije u odnosu visine i polu-precnika vec su pustili prirodi ljudske percepcije boja da definise Visinu (h) i Polu-precnik (r), gde su kompjuterskim algoritmima koji su ucitavali podatke ljudske percepcije iz mnogo razlicitih izvora, dobili potvrdu da je cilindar, zapravo tacan ali usled cinjenice da ljudi drugacije percepiraju nijanse, cilindar je postao "3D krompir"

    Ljudska percepcija je primera radi vise osetljiva na Zelene i Zute nijanse, nego na Plave i Crvene. Tako je onda Cilindar "Deblji" u delovima koji vuku na zutu i zelenu boju, a tanji gde je plava i crvena

    TLDR: Umesto Schrodingerovog imaginarnog 3D cilindra, Dobili su 3D Krompir ali su potvrdili ono sto je Schrodinger inicijalno zamislio i pokusao da objasni teoriju boja, ne globalnu, vec kroz ljudsko oko odnosno percepciju

  13. old_bookmaker


    ŠREDINGEROVA MAČKA – Nauka kroz priče


    View image at the forums

    naukakrozprice.rs


    View image at the forums


    Ервин Шредингер — Википедија


    View image at the forums

    sr.wikipedia.org

    Ajde da ga prekrstimo još neki put 😆

  14. Ognjenii

    Ovaj nemac bio svestran, od uzgoja macaka do slikarstva i teoriji boja XD

  15. tozovac

    @Kolektor брате, баш добро објашњење, пуно ти хвала. На нету, колико сам тражио, нема много о овом проблему. Барем нема кад се тражи Шредингерова теорија боја.

    Оно што ми и даље није јасно, како тај цилиндар (кромпир) стоји у простору, усправно или водоравно?

  16. i koje je boje mačka ?

    Tuturundžaste

  17. Kolektor

    @Kolektor

    Оно што ми и даље није јасно, како тај цилиндар (кромпир) стоји у простору, усправно или водоравно?

    Nebitno je kako stoji, bitne su interne uslovljenosti Cilindra jer je u krajnjoj crti mentalna kreacija koja sluzi da uoblici sve boje koje covek vidi kao jedan "oblik"

  18. Pol Sezan, nesumnjivo veći autoritet u oblasti je to izrazio ovako -
    "
    There is a logic of colors, and it is with this alone, and not with the logic of the brain, that the painter should conform."

  19. Recoba20

    i koje je boje mačka ?

    Ako je u mraku, nema boju.

  20. Forumas X

    Ako je u mraku, nema boju.

    Zavisi koje je nijanse mrak, ako je manja tama, a macka bela ili cak svetlija...

Pridruži se diskusiji
Komentari su zatvoreni.
Možda vam se svidi
Benchmark
Privacy Overview

Ova veb stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje vas kada se vratite na našu veb stranicu i pomoć našem timu da razume koje delove veb stranice smatrate najzanimljivijim i najkorisnijim.