Istraživanje kompanije LayerX Security pokazuje da čak 82 ekstenzije za Google Chrome otvoreno navode u svojim pravilima privatnosti da mogu prikupljati i prodavati korisničke podatke drugim stranama. Ukupan broj pogođenih korisnika procenjuje se na najmanje 6,5 miliona, što ukazuje na ozbiljan problem u načinu na koji se ekstenzije koriste i odobravaju.
Chrome ekstenzije prate navike korisnika i monetizuju podatke
Za razliku od klasičnog malvera, ove ekstenzije ne skrivaju svoje aktivnosti. Njihova praksa se jasno navodi u dokumentaciji, ali ih većina korisnika ignoriše prilikom instalacije. Posebno je izdvojena grupa od 24 ekstenzije povezanih sa inicijativom QVI (Quality Viewership Initiative), koje imaju oko 800.000 instalacija i fokusiraju se na poboljšanje kvaliteta video striminga.
Međutim, analiza pokazuje da ove ekstenzije prate aktivnosti korisnika na servisima kao što su Netflix, Hulu, Disney+ i Amazon Prime Video. Prikupljeni podaci uključuju istoriju gledanja, navike korišćenja, informacije o pretplatama i ponašanje tokom reprodukcije sadržaja.
U određenim slučajevima, sistemi čak pokušavaju da izvedu zaključke o polu i starosti korisnika povezivanjem email adresa sa spoljnim bazama demografskih podataka. To dodatno proširuje profil korisnika bez njegovog direktnog znanja.

Problem nije ograničen samo na multimedijalne dodatke. Istraživanje je identifikovalo i 12 ad-blocking ekstenzija sa više od 5,5 miliona korisnika koje koriste sličan model monetizacije kroz prodaju podataka o surfovanju. Pored toga, gotovo 50 drugih dodataka sa više od 100.000 korisnika prikuplja i prodaje opšte informacije o korišćenju interneta.
Posebno zabrinjava činjenica da 29 ekstenzija funkcionišu kao alati za prikupljanje poslovnih podataka. One mogu pratiti aktivnosti unutar kompanijskih sistema, SaaS platformi i istraživačkih procesa, čime se otvara prostor za curenje osetljivih informacija. Od ukupno identifikovanih dodataka, 75 je i dalje dostupno u Chrome Web Store prodavnici, dok je samo manji broj uklonjen. Zbog toga se preporučuje oprez prilikom instalacije ekstenzija i korišćenje isključivo proverenih alata sa jasnom svrhom, kako bi se smanjio rizik od zloupotrebe podataka, piše Hack Read.
Зато ја користим стартпејџ претрагу на вивалдију не треба ми ништа америчко.
Zato ja uvek paralaleno otvorim N1 i Informer, stranice Zvezde i Partizana, čitam vesti za Windows, Linux i Mac, na sajtovima za odrasle puštam klipove sa istopolnim i raznopolnim glumcima/glumicama, pa neka me analiziraju do sutra.
Cim ti otvaraš N1 i čitaš o Linuxu ti si već flagovan kao opasna ličnost.
@ vlayza - to je jedino ostalo, odbrane nema. Ostalo je zatrpavanje glupostima. Jedan dan trazim adresu narodne kuhinje, sledeceg preporuku kako proslaviti unapredjenje u direktora banke. Pa koju blindiranu limuzinu kupiti do nudjenja delova ukradenih automobila po narudzbi. Od razvoda posle 30 god. braka do misljenja da li je bolji brak u 18 ili u 21 godini .. i sve tako x-o .. po koji klik na reklame koje do tada nisam kliktao .. pa neka prave profil 🙂
Koristiš Firefox browser u incognito modu i koristiš VPN. Svakih pola sata zatvoriš sve prozore i otvoriš nove.
Prije nego što saspete da incognito mod ne štiti od špijuniranja, ZNAM, ali o tome nije ovdje RIJEČI.
Upravo to, drago mi je da se razumemo. Pretraga "gde je najbolji burek sa sirom", pa sledeća odmah "burek je samo sa mesom". Kupiš nemački auto, ali ga voziš na rusku naftu. Aktivan si na benchmark forumu, ali si aktivan i na ana forumu. Previše informacija (pogotovo kontradiktornih) je podjednako opasno za analizu, kao i nedostatak istih.
Ne moram da igram igru po tom pitanju, interesuje me toliko raznih stvari da je moja google istorija težak rebus. A reklame nisam video godinama, ne koristim usluge i proizvode gde ne mogu da ih neutrališem.
E da, ne koristim ni Google Chrome 😃
Google je najveći finansijer Firefoxa 😀
Ajme!
btw, ko kaze da ja bezbrizno radim?
A kakve veze to ima sa Chrome extenzijama? Cilj je da prave informacije (što manje) cure.
A jedini razlog je što bi zbog monopola morali više da plaćaju da Firefox-a nema, verovatno bi država otcepila Chrome od Gugla