Nemački Regionalni sud u Minhenu doneo je presudu kojom se TCL‑ovoj nemačkoj podružnici zabranjuje da pojedine televizore, uključujući modele iz serije QLED870, oglašava kao QLED na tamošnjem tržištu. Postupak je pokrenut nakon tužbe kompanije Samsung Electronics, koja je tvrdila da ovi uređaji ne sadrže suštinsku implementaciju kvantum‑dot tehnologije koju potrošači povezuju sa QLED oznakom.
Sud je zaključio da takvo označavanje može dovesti kupce u zabludu i da predstavlja nepoštenu poslovnu praksu u smislu nemačkog Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije.
Presuda obuhvata ne samo QLED870, već i druge televizore sa istom konfiguracijom panela, što znači da TCL ubuduće ne sme da koristi QLED brending za te proizvode u Nemačkoj.
U obrazloženju se navodi da je ključan način na koji je implementirana kvantum‑dot tehnologija. Prema nalazima suda, TCL kod ovih modela primenjuje samo minimalnu količinu kvantum tačaka na difuzorskoj ploči, što nema značajan uticaj na svetlinu i tačnost boja. Istovremeno, Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC) definiše QLED televizore kao uređaje kod kojih se poseban kvantum‑dot film postavlja između pozadinskog osvetljenja i LCD panela kako bi se primetno poboljšao prikaz boja.
Zbog toga je sud ocenio da ovakva implementacija ne ispunjava očekivanja koja prosečan potrošač ima kada se uređaj reklamira kao QLED TV. Posledično, TCL mora da obustavi korišćenje QLED oznake u oglašavanju i prodaji ovih modela u Nemačkoj, dok za sada ostaje otvoreno pitanje eventualne nadoknade štete kupcima.
Ovo nije prvi pravni spor dve kompanije na nemačkom tržištu. Još 2025. godine sud je stao na stranu Samsunga u slučaju koji se odnosio na TCL‑ov brend “NXT FRAME”, ocenivši da previše podseća na Samsungovu robnu marku “The Frame”. Pored Nemačke, TCL se suočava i sa kolektivnim tužbama u SAD, u savezima Njujork i Kalifornija, koje se takođe tiču načina na koji je korišćen QLED brending.
Za potrošače ova presuda pre svega znači dodatno razjašnjenje šta se podrazumeva pod QLED televizorom na nemačkom tržištu i koji tehnički uslovi treba da budu ispunjeni. Istovremeno, pravni ishod u Minhenu mogao bi da utiče i na slične postupke u drugim zemljama, jer sud vrlo jasno povezuje marketinšku terminologiju sa stvarnim tehničkim rešenjima u pozadini proizvoda.
Nema komentara 😞
Trenutno nema komentara vezanih za ovu vest. Priključi se diskusiji na Benchmark forumu i budi prvi koje će ostaviti komentar na ovaj članak!
Pridruži se diskusiji