Pre tačno 75 godina, 3. oktobra 1950, trojica naučnika iz Bell Labs-a: John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley, dobila su američki patent za tranzistor, uređaj koji danas smatramo temeljem moderne elektronike i računarske tehnologije. Patent se odnosio na “element trostruke elektrode koji koristi poluprovodničke materijale”, a ova mala inovacija promenila je svet.
Prvi radni tranzistor demonstriran je 1947. godine, ali je trebalo tri godine da se dobije zvanični patent. Tranzistor je zamenio velike, lomljive i energetski zahtevne vakuumske cevi koje su do tada pokretale elektronske uređaje, iako se cevi još uvek koriste u audio opremi, nekim vojnim uređajima i specijalnim naučnim aplikacijama zbog specifičnih zvučnih i tehničkih karakteristika.
Tranzistor je pre 75 godina pokrenuo eru silicijuma i softvera

Njegova najveća snaga bila je u miniaturizaciji, povećanju brzine procesora, energetskoj efikasnosti i pouzdanosti. Tranzistori su postali osnova za integrisana kola i procesore, a sada se proizvode čipovi sa milijardama tranzistora, a u skorijoj budućnosti očekuje se čip sa trilion tranzistora.
Znamenita predviđanja Moore-ovog zakona iz 1965. godine, po kojem se broj tranzistora na čipu udvostručava otprilike na svake dve godine, i danas inspirišu razvoj poluprovodničke industrije. Iako je originalna formulacija prepravljena 1975, Moore-ov zakon i dalje je relevantan u analizi brzog tehnološkog napretka.
Od trenutka patentiranja tranzistora, svet tehnologije doživeo je revoluciju u miniaturizaciji i softverskim mogućnostima, što je dovelo do nastanka savremenih računara, mobilnih uređaja i veštačke inteligencije. Danas, ta revolucionarna inovacija i dalje pokreće razvoj novih generacija pametnih mašina, piše Tomshardware.
Nema komentara 😞
Trenutno nema komentara vezanih za ovu vest. Priključi se diskusiji na Benchmark forumu i budi prvi koje će ostaviti komentar na ovaj članak!
Pridruži se diskusiji