Da li druge planete imaju godišnja doba?

Godišnja doba postoje i na drugim planetama, ali mogu izgledati sasvim drugačije nego na Zemlji

Da li druge planete imaju godišnja doba?

Zemlja ima četiri godišnja doba zahvaljujući nagibu svoje ose rotacije, ali ona nije jedina planeta sa sezonskim promenama. I druge planete, patuljaste planete i meseci u Sunčevom sistemu imaju sopstvene sezonske cikluse i oni mogu biti znatno ekstremniji ili neobičniji od onih na Zemlji.

Godišnja doba na Zemlji nastaju zato što je njena osa rotacije nagnuta za oko 23,5 stepeni. Kada se Zemlja nađe na jednoj strani Sunca, severna hemisfera je okrenuta ka Suncu i doživljava leto, dok južna ima zimu i obrnuto šest meseci kasnije.

Mars, sa nagibom od oko 25 stepeni, ima sličnu sezonsku podelu. Na njegovim polovima dolazi do trajne tame ili svetlosti u zavisnosti od godišnjeg doba, slično kao i na Zemlji. Ipak, zimski periodi na Marsu uključuju zaleđeni ugljen-dioksid (suvi led), koji može formirati pukotine na površini nalik paukovoj mreži.

Suprotno tome, Merkur praktično nema nagib, pa skoro i da ne doživljava promene godišnjih doba. Uran, s druge strane, ima ekstremni nagib od oko 90 stepeni, što znači da njegovi polovi mogu biti direktno okrenuti ka Suncu ili potpuno u mraku tokom dugih perioda. Zbog toga Uran ima izuzetno intenzivne sezone: leta sa beskonačnim dnevnim svetlom i zime u večitoj tami.

Prijavi se na nedeljni Benchmark newsletter
Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Pored nagiba, i oblik orbite utiče na sezonske promene. Većina planeta ne kruži oko Sunca u savršenom krugu, već u elipsi. To znači da su u nekim delovima orbite bliže Suncu, a u drugima daleko. Merkur ima veoma „ekscentričnu” orbitu, što dodatno pojačava njegove sezonske varijacije. Pluton ima još ekstremniju orbitu koja uzrokuje velike klimatske razlike tokom njegove godine.

I nagib i oblik orbite mogu se menjati tokom vremena. Na primer, Mars nije uvek imao nagib od 25 stepeni u poslednjih nekoliko milijardi godina njegov nagib se menjao od 10 do preko 40 stepeni, što je izazvalo velike promene u njegovim sezonama. Zemlja, za razliku od toga, ima stabilan nagib, što je doprinelo dugoročnoj stabilnosti godišnjih doba i možda čak omogućilo razvoj života.

Naučnici sada proučavaju sezonske promene i na udaljenim egzoplanetama kako bi procenili njihove uslove za život. Ipak, za sada se čini da su umerene sezone i stabilna rotacija Zemlje prilično jedinstveni u poznatom svemiru, piše Life Science.

Ostani u toku

Prijavi se na newsletter listu i jednom nedeljno cemo ti poslati email sa najnovijim testovima i vestima iz sveta tehnologije.

Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Možda vam se svidi
Polisa privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo.

Informacije o kolačićima se čuvaju u vašem pretraživaču i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kada se vratite na našu veb stranicu i pomažu našem timu da razume koje delove veb sajta smatrate najzanimljivijim i najkorisnijim.