JWST, svemirski teleskop James Webb, otvorio je astronomima novi pogled na istoriju galaksija, poput našeg Mlečnog puta.
Analizom 111 galaksija koje posmatramo sa strane, istraživači su otkrili da galaksije nastaju u dve glavne faze: prvo se formira rani, haotični debeli disk, a zatim mirniji, tanki disk unutar njega. Ovaj obrazac primećen je čak i u galaksijama udaljenim 10 milijardi svetlosnih godina. Nalazi ukazuju na to da slojevita struktura Mlečnog puta nije jedinstvena, već deo šireg galaktičkog trenda, što nam daje novi uvid u to kako galaksije evoluiraju, stvaraju zvezde i možda čak oblikuju elemente ključne za život, poput kiseonika i ugljenika.
Disk galaksije i njihovi fosilni zapisi
Mnoge galaksije, uključujući i našu Mlečnu stazu, imaju upečatljivu strukturu: ravan, rotirajući disk sastavljen od zvezda. Ovi zvezdani diskovi obično se sastoje iz dva glavna dela. Tanki disk sadrži mlađe zvezde bogate teškim elementima poput kiseonika i ugljenika, dok debeli disk sadrži starije, primitivnije zvezde. Ove komponente deluju kao kosmički fosili, čuvajući tragove o tome kako galaksije rastu, formiraju zvezde i stvaraju elemente neophodne za život.
Do skoro, naučnici su mogli da vide ove dvoslojne diskove samo u Mlečnom putu i nekoliko nama bliskih galaksija. Prethodni teleskopi nisu bili dovoljno moćni da bi uočili tanke ivice udaljenih galaksija iz bočne perspektive.
Sve se to promenilo lansiranjem teleskopa Džejms Veb 2021. godine – najnaprednijeg i najosetljivijeg svemirskog teleskopa do sada.
JWST: Galaktičko istraživanje kroz vreme
Sada je međunarodni tim astronoma analizirao 111 galaksija snimljenih sa strane pomoću JWST-a. Ova perspektiva omogućila im je da jasno vide vertikalnu strukturu dalekih galaksija i identifikuju i tanke i debele diskove.
Takafumi Cukui (nekada sa Australijskog nacionalnog univerziteta, a sada sa Univerziteta Tohoku), vođa istraživačkog tima, kaže da je posmatranje dalekih galaksija poput korišćenja vremenske mašine – pruža uvid u to kako su galaksije tokom kosmičke istorije formirale svoje diskove.
„Zahvaljujući oštroj rezoluciji JWST-a, uspeli smo da identifikujemo tanke i debele diskove u galaksijama van našeg lokalnog univerzuma, pa čak i onima udaljenim 10 milijardi godina svetlosti.“
Istraživanje je otkrilo dosledan obrazac: u ranom svemiru više galaksija je imalo samo debeli disk, dok su se u kasnijim epohama sve više galaksija pojavljivale sa dodatnim tankim diskom. Ovo sugeriše da galaksije najpre formiraju debeli disk, a potom unutar njega tanki. U većim galaksijama, tanki disk se formirao ranije, piše SciTechDaily.
Vremenska linija formiranja diskova
Studija procenjuje da se tanki disk u galaksijama veličine Mlečne staze formirao pre oko 8 milijardi godina. Ova procena se poklapa sa starošću zvezda u našoj galaksiji, čija se starost može direktno meriti.
Kako bi bolje razumeli sekvencijalnu formaciju diskova i vremenski okvir, tim je pored zvezdane strukture proučavao i kretanje gasa – sirovog materijala od kog nastaju zvezde – koristeći podatke sa ALMA teleskopa i zemaljskih opservatorija. Ova zapažanja podržavaju sledeći model formacije:
- U ranom svemiru, galaktički diskovi su bogati gasom i veoma turbulentni
- Intenzivno formiranje zvezda u tim turbulentnim diskovima stvara debele zvezdane diskove
- Kako se razvijaju, zvezdani diskovi stabilizuju gas i umanjuju turbulenciju
- Kada se disk smiri, unutar debelog diska nastaje tanki zvezdani disk
- Veće galaksije efikasnije pretvaraju gas u zvezde, pa ranije formiraju tanke diskove
Jesmo li tipični? Šta nam JWST otkriva
Cukui ističe da slike koje je pružio JWST pomažu da se odgovori na jedno od najvećih pitanja u astronomiji: da li je formiranje naše galaksije bilo uobičajeno ili jedinstveno?
„JWST nam je otvorio prozor ka galaksijama koje liče na ranu fazu Mlečne staze, donoseći dragocene uvide iz udaljenih delova svemira.“
Nema komentara 😞
Trenutno nema komentara vezanih za ovu vest. Priključi se diskusiji na Benchmark forumu i budi prvi koje će ostaviti komentar na ovaj članak!
Pridruži se diskusiji