Nalazi istraživanja koje je predvodio Zhao Shouzhi, glavni dizajner reaktora u Kineskoj nacionalnoj nuklearnoj korporaciji (CNNC), već su integrisani u kineski program lunarnog reaktora – razvoj koji bi mogao dati Kini prednost u trci za osvajanje Meseca.
Napredni dizajn kineskog lunarnog reaktora
Prema radu objavljenom u kineskom časopisu Atomic Energy Science and Technology, kineski lunarni reaktor može proizvoditi 40 kilovata električne energije tokom više od jedne decenije. Njegova prednost leži u upotrebi prstenastih gorivnih šipki i moderatora od hidrida itrijuma, koji prevazilaze ograničenja tradicionalnog dizajna.
Reaktor koristi dvostrano prstenasto gorivo, gde su uranijum-dioksid peleti obloženi nerđajućim čelikom, omogućavajući istovremenu moderaciju neutrona i disipaciju toplote na unutrašnjim i spoljašnjim površinama. Ovaj tip goriva može lako da proizvede nekoliko velikih nuklearnih kompanija, uključujući američki Westinghouse.
Moderator od hidrida itrijuma, stabilan je na ekstremnim temperaturama i smanjuje rizik od curenja vodonika, problem koji je ranije destabilizovao sisteme zasnovane na cirkonijum-hidridu.
Kineski reaktor zahteva samo tanak sloj reflektora od berilijuma za zadržavanje neutrona, čime se povećava efikasnost.
Dva kanala za hlađenje omogućavaju da NaK-78 tečni metal cirkuliše kroz unutrašnji i spoljašnji prostor goriva, održavajući temperaturu jezgra ispod 600 °C. Bezbednosni sistem se sastoji od tri sigurnosne šipke od bor-karbida i osam rotirajućih kontrolnih bubnjeva koji omogućavaju višestruke mehanizme gašenja.
Prednosti u odnosu na NASA FSP reaktor
Konvertovanjem brzih neutrona u termalne neutrone putem hidrida itrijuma, kineski dizajn može održati lančanu reakciju korišćenjem samo 18,5 kg uranijuma-235, a što je otprilike četvrtina količine potrebne za rad NASA-inog FSP (Fission Surface Power) reaktora, koji zahteva čak 70 kg ovog izotopa.
FSP reaktor, razvijen tokom prvog mandata Trampove administracije u okviru programa za istraživanje Meseca, koristi brzi spektar neutrona bez moderatora. Iako je kompaktan, njegove cilindrične gorivne šipke zahtevaju visoke nivoe obogaćenja uranijuma i debeo sloj zaštite od berilijuma kako bi se kontrolisao intenzivan tok neutrona.
Istraživači su priznali da je NASA dizajn prilično kvalitetan i da je pomogao u razvoju kineskog reaktora, ali su istakli njegove ograničene performanse. Američki reaktor ima životni vek od samo osam godina zbog oticanja goriva, a njegov sistem kontrole reaktivnosti oslanja se na jednostruke kontrolne bubnjeve, što ga čini manje pouzdanim u poređenju sa dvostrukim sigurnosnim sistemom kineskog modela.
NASA pod pritiskom budžetskih rezova
Kineski napredak dolazi u trenutku kada se NASA suočava sa smanjenjem radne snage zbog mera štednje koje sprovodi Department of Government Efficiency (Doge), što je dovelo i do zatvaranja Kancelarije glavnog NASA naučnika.
NASA Artemis program takođe se suočava sa finansijskom neizvesnošću, pri čemu su neke ključne misije, poput VIPER rovera, otkazane.
Pored inspiracije iz NASA-inog FSP dizajna, kineski naučnici su u svom reaktoru iskoristili i neke ideje iz TOPAZ-II reaktora, koji je prvobitno razvijen u bivšem Sovjetskom Savezu, piše Scrop.
Nema komentara 😞
Trenutno nema komentara vezanih za ovu vest. Priključi se diskusiji na Benchmark forumu i budi prvi koje će ostaviti komentar na ovaj članak!
Pridruži se diskusiji