NASA lansira rakete radi istraživanja misterioznih oblaka u jonosferi koji ometaju komunikaciju

Novi NASA eksperiment sa pacifičkog atola ima za cilj da razjasni poreklo slojeva Sporadic-E koji ometaju komunikacione sisteme

NASA lansira rakete radi istraživanja misterioznih oblaka u jonosferi koji ometaju komunikaciju

NASA će narednih dana lansirati seriju suborbitalnih raketa bez posade sa udaljenog atola Kvajalein u Maršalskim ostrvima, u okviru misije nazvane Sporadic-E ElectroDynamics (SEED), kako bi proučila nevidljive, ali vrlo bitne oblake u donjoj jonosferi koji mogu da ometaju ključne radio-komunikacije. Lansiranja će trajati tokom tronedeljnog perioda počev od petka, 13. juna.

Cilj misije je razumevanje slojeva poznatih kao Sporadic-E (ili E-sporadični slojevi), koji se javljaju u donjim delovima jonosfere i odbijaju radio-signale nazad ka Zemlji, umesto da ih propuste ka višim slojevima atmosfere. Ovakvo ponašanje uzrokuje probleme, posebno u vazduhoplovnoj i pomorskoj komunikaciji, gde se signali iz udaljenih oblasti mogu pogrešno protumačiti kao lokalni. Vojni radari mogu čak registrovati lažne ciljeve, poznate i kao „duhove“.

„Ovi slojevi nisu vidljivi golim okom, a radari ih otkrivaju kao oblake: neki su poput pahuljastih mrlja, dok drugi liče na potpuno prekriveno nebo“, objašnjava dr Aroh Barjatya, glavni istraživač misije SEED.

Kako nastaju Sporadic-E slojevi?

Jonosfera, koja se prostire od oko 60 do 1.000 kilometara iznad Zemljine površine, sastoji se od naelektrisanih čestica. Deo tih jona potiče iz meteora koji sagorevaju u atmosferi i ostavljaju tragove gvožđa, magnezijuma, kalcijuma, natrijuma i kalijuma tzv. „teški metali“. Oni su teži od tipičnih jonosferskih čestica i spuštaju se ispod 140 kilometara visine, gde se povremeno grupišu u guste formacije poznate kao Sporadic-E slojevi.

Prijavi se na nedeljni Benchmark newsletter
Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Dok je prisustvo ovih slojeva na srednjim geografskim širinama relativno dobro proučeno, njihovo ponašanje u blizini ekvatora ostaje nejasno. Kvajalein Atol je najbliža tačka magnetskom ekvatoru sa koje NASA može izvoditi raketna ispitivanja ovog fenomena.

„Postoji veliko interesovanje za prognoziranje ovih slojeva i razumevanje njihove dinamike, upravo zbog njihovog uticaja na komunikaciju“, zaključuje Barjatya.

Očekuje se da će rezultati misije SEED doprineti razvoju modela koji bi mogli da unaprede bezbednost i tačnost radio-komunikacija u civilne, vojne i naučne svrhe, prenosi NDTV.

Ostani u toku

Prijavi se na newsletter listu i jednom nedeljno cemo ti poslati email sa najnovijim testovima i vestima iz sveta tehnologije.

Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Možda vam se svidi
Polisa privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo.

Informacije o kolačićima se čuvaju u vašem pretraživaču i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kada se vratite na našu veb stranicu i pomažu našem timu da razume koje delove veb sajta smatrate najzanimljivijim i najkorisnijim.