Jennifer King, istraživač iz Centra za humanističku veštačku inteligenciju pri Univerzitetu Stenford, u intervjuu za Wall Street Journal upozorila je da sledećih pet kategorija podataka koje nikako ne bi trebalo deliti sa ChatGPT-om:
- Lični identifikacioni podaci – Kao što su broj lične karte, pasoša, vozačke dozvole, datum rođenja i broj telefona. Iako se komunikacija sa ChatGPT-om šifruje, ne postoji garancija potpune bezbednosti ovih informacija.
- Zdravstvene informacije – AI chatbotovi nisu podložni zakonima koji štite privatnost pacijenata (poput HIPAA u SAD), pa se preporučuje da se informacije o zdravlju, ako ih već delite, prethodno anonimizuju ili svedu na minimum.
- Bankovni podaci – Detalji poput brojeva računa i lozinki ne bi smeli biti otkrivani, jer uvek postoji rizik od hakerskih napada ili zloupotrebe.
- Korisnička imena i lozinke – Bez obzira na svrhu, ChatGPT nije sigurno mesto za čuvanje pristupnih podataka.
- Poverljive poslovne informacije – Interna dokumenta, projekti, planovi i bilo kakvi poslovni podaci ne bi trebalo da se unose u ChatGPT, jer postoji rizik od slučajnog otkrivanja podataka, bagova ili pogrešne upotrebe.
ChatGPT jeste moćan alat na koji se često možete osloniti, ali korisnici bi trebalo da ga koriste pažljivo, uz svest o rizicima za privatnost. OpenAI takođe naglašava u svojim smernicama da se u konverzaciji ne dele osetljive ili lične informacije.