Asus MyPal A600

Asus MyPal A600

Iako zbog prilično visoke cene nisu popularni i rasprostranjeni kao na bogatom zapadnom tržištu, PDA uređaji polako dobijaju pristalice i kod nas. Izlaskom verzije 2002 Microsoft-ovog operativnog sistema nazvanog Pocket PC i nove XScale generacije Intel-ovih procesora u prodaji su se pojavili uređaji do sada neviđenih mogućnosti, a jedan upravo takav vam predstavljamo – Asus MyPal A600

    Sadržaj

      Vladimir Cerić

      Asus MyPal A600

      Verovatno ste se nekom prilikom pitali “a šta su to PDA uredaji i cemu oni služe?” Možda ste ih videli kod nekih poznanika koji rade u inostranstvu ili pak na TV-u, ali niste imali prilike i da ih držite u rukama. I uostalom kakvi su to racunari koji nemaju ni tastaturu ni miša? U tekstu koji sledi pokušacemo da vam docaramo utisak prilikom korišcenja jednog ovakvog uredaja.

      Istorijat

      Skracenica PDA se u strucnoj i drugoj literaturi tumaci na nekoliko nacina, ali smo najskloniji da je prihvatimo kao skraceni oblik izraza Personal Digital Assistant. Daleke predake ovih uredaja možemo identifikovati u obliku verovatno svima poznatih Casio organizer-a, koji su imali minijaturnu tastaturu i u koje je moglo da stane do 64 kB podataka. Dovoljno za prirucni adresar, koji se ispisivao na prilicno nepreglednom ekranu, i poneki proracun na ugradenom kalkulatoru, ali za sve preko toga je bio neophodan stoni ili notebook racunar. Sledeci njihov primer, kompanija Ericsson je 1998. izbacila MC16, uredaj jako slican ovim Casio-vim, ali koji je pogonio Microsoft-ov Windows CE. Ovaj “racunarcic” je po obliku i funkcionalnosti jako slican današnjem modelu 9210 Communicator firme Nokia, ali nije imao u sebi i GSM modul. Zbog nerazradene tehnologije i skupa do tada nepoznatih podešavanja, svako povezivanje na Internet preko tada aktuelnog Ericsson-a GH888 je bilo prilicno neprijatno iskustvo. Sam operativni sistem je mnogo podsecao na “obicni” Windows (imao je desktop, taskbar, pa cak i minijaturni Start meni), a nisu bile toliko retke situacije kada je jedino rešenje bila svima poznata kombinacija tastera Ctrl+Alt+Delete.
      Umanjeni Windows Explorer se cesto zamrzavao, dok je stabilnost Pocket verzija Word-a i Excel-a bila znatno bolja. Naravno, jedna tako velika firma kao što je Microsoft nije mogla sebi da dozvoli jedan ovako nepouzdan proizvod pa se krenulo u dalje usavršavanje. Do tada je na tržištu vec zavladao 3Com-ov Palm Pilot, kao prvi uredaj koji nije zahtevao tastaturu, zasnovan na u tom trenutku još uvek nepoznatom Palm OS-u. On je sadržao program nazvan Graffiti, koji se održao i do današnjih dana i predstavlja uzor za sve sisteme slicne namene. Microsoft je samo preuzeo Graffiti kao nacin unosa podataka i blago ga modifikovao. Tako je iz Windows-a CE nastao operativni sistem pod nazivom Pocket PC. Jedan od prvih uredaja koji je na sebi imao instaliranu ovu verziju operativnog sistema namenjenog PDA uredajima je Compaq-ov iPaq, verovatno i najzaslužniji za veliki uspeh Pocket PC platforme. On je do sada prodan u preko 2 miliona primeraka, a njegovim unapredivanjem i unapredivanjem samog Pocket PC operativnog sistema stigli smo i do današnjih dana i verzije 2002 koja pokrece Asus MyPal A600.

      Hardver

      Ono što Asus MyPal A600 razlikuje od glavnog konkurenta olicenog u vec pomenutom iPaq-u su primetno manje dimenzije koje naravno prati i znatno manja težina. Spakovan je u aluminijumsko kucište dimenzija 75 x 125 x 12,8 mm (širina x visina x debljina) i težak “okruglo” 138 grama. Ako imate u vidu da je u pitanju težina malo starijeg mobilnog telefona (npr. Nokia 5110 ili Siemens S10), onda vam verovatno postaje jasnije zašto su ovakvi uredaji toliko popularni, jer su im mogucnosti velike, a dimenzije male. Tankog tela i izraden od aluminijuma, Asus MyPal A600 dobro leži u ruci, i rukovanje njime je izuzetno lako. Naravno, najveci deo prednje strane zauzima 3,5-incni TFT ekran u boji, cija je rezolucija 240×320 piksela i koji je osetljiv na dodir. Ekran prikazuje 65.536 boja i prilicno je dobar, mada bi osvetljenost mogla biti i bolja. Pozadinsko osvetljenje je ostvareno preko dioda koje se nalaze samo na donjoj ivici, pa je gornji deo ekrana nešto slabije osvetljen. Srce uredaja cini Intel-ov PXA250 procesor, iz XScale generacije namenjene mobilnim uredajima, koji radi na citavih 400 MHz. Iako se u današnjoj eri gigahercnih procesora to ne cini kao velika cifra, setite se samo koliko vas ili vaših prijatelja i dan-danas ima kucne PC-je sa procesorima manje frekvencije. Za smeštanje operativnog sistema je predvideno 32 MB FlashROM memorije (koju je naravno proizveo Intel), dok je korisnicima ostavljeno na raspolaganje 64 MB RAM-a.

      Specifikacije

      Procesor

      Intel 400 MHz PXA250

      Operativni Sistem

      Microsoft Pocket PC 2002

      Memorija

      64MB RAM, 32MB Flash ROM

      Displej

      3.5″ TFT, 240 x 320 sa 65536 boja

      IrDA

      IrDA 1.1, SIR-115.2Kbps, FIR-4Mbps

      Proširenja

      Jedan SD slot

      Prikljucci

      Stereo headphone 3,5 mm

      Audio

      Built-in speaker and microphone

      Baterija

      15-16 h sa ASUS SPS (72 h standby)

      Vreme punjenja

      2,5 h

      Dimenzije

      125 x 75 x 12,8 mm

      Težina

      138 g

      Na donjem delu prednje strane uredaja se nalaze cetiri programabilna i jedan navigacijski taster, koji ispod sebe krije nejaki (ali u svakom slucaju koristan) zvucnik. Cetiri pomenuta tastera su precice ka najcešce korišcenim aplikacijama, i to sleva nadesno: Asus Home, Calendar, Contacts i Tasks. Njihova funkcija se naravno može menjati, pa im korisnik može dodeliti pokretanje bilo kog drugog instaliranog programa (npr. Media Player-a). Središnji navigacijski taster služi za lakše kretanje kroz menije i skrolovanje ekrana u Word-u ili Internet Explorer-u, mada iskustvo govori da je najkorisniji u brojim igrama koje su napisane samo za Pocket PC (npr. da li ste znali da postoji Pocket Quake?). Razlog za to je jednostavan – iako je MyPal relativno kompaktan, zbog njegove širine skoro je nemoguce držati ga u jednoj ruci i npr. palcem pokretati ovaj taster dok u drugoj držite stylus (plasticnu olovcicu kojom zadajete komande na ekranu).

      Na donjoj ivici uredaja se nalaze prikljucci za povezivanje sa PC-jem i za izvor napajanja. Veza sa PC-jem se ostvaruje direktno, preko priloženog kabla sa USB prikljuckom, ili preko cradle-a (plasticnog podnožja u koje se MyPal postavlja radi sinhronizacije sa kucnim racunarom i radi dopunjavanja baterije). Cradle postavlja MyPal u blago nagnuti položaj, tako da korisnik u svakom trenutku vidi šta se dešava na uredaju, a i na njemu se nalazi prikljucak za ispravljac, pa dok sinhronizujete npr. bazu kontakata u MS Outlook-u istovremeno dopunjavate i ugradenu bateriju. Osim signalne diode koja se nalazi u gornjem levom uglu uredaja i koja bojom oznacava status tokom punjenja baterije (žuta – u toku je punjenje, zelena – baterija je puna) i na cradle-u se nalazi veliki Asus-ov natpis koji tokom punjenja sija interesantnom nijansom plave boje. Istom tom nijansom sijaju i cetiri tastera kada ih pritisnete, što u mraku ostavlja poseban utisak, pored snažnog pozadinskog osvetljenja ekrana. Ugradena litijum-polimer baterija kapaciteta 1200 mAh je sposobna da dosta dugo izdrži, cak i sa ukljucenim pozadinskim osvetljenjem koje prosto “jede” njen kapacitet. Prema specifikacijama koje je dao Asus, autonomija je do 16 h, ali samo uz upotrebu naprednih mehanizama za cuvanje energije kao što je Asus Smart Power Saving. Naše iskustvo je prilicno pozitivno što se tice autonomije, mada niko ni uz najbolju volju ne može da provede 16 sati uz ovu napravu kako bi isprobao tvrdnje fabrike. Vreme punjenja baterije je oko 2,5 sata, što odgovara i našim merenjima.

      Na gornjoj ivici uredaja se nalaze: prikljucak za slušalice, integrisani mikrofon, otvor za memorijsku karticu, IR port i otvor za smeštanje stylus-a. Prikljucak za slušalice je standardan (3,5 mm stereo) i preko njega se MyPal pretvara u (izuzetno skup) MP3 plejer. Sam signal na njemu je dovoljno jak i za malo ozbiljnije slušalice, a ni po kvalitetu ne zaostaje za nekim prosecnim zvucnim karticama. Reprodukcija MP3 fajlova je za ovaj uredaj nešto sasvim prirodno, cak i u multitasking okruženju, pa možete pisati tekst u Pocket Word-u dok slušate svoje omiljene pesme. Ako vam je ugradenih 64 MB RAM memorije nedovoljno (to je negde oko 60 minuta u uobicajenom kvalitetu) tu je otvor za dodatnu memoriju koji podržava SD i MMC memorijske module. Mada je Compact Flash popularniji medu prenosnim uredajima, izbor je pao na Secure Digital standard, verovatno zbog njegovih manjih dimenzija. Naravno, IR port služi za sinhronizaciju podataka sa mobilnim telefonom, i to ne samo unosa u rokovniku, vec i brojeva telefona i SMS poruka. Dobro izvežban korisnik jednog Pocket PC uredaja može ispisivati SMS poruke brzinom kojom bi ih upisivao na tastaturu klasicnog PC-ja, što je znatno brže od onoga što se može postici na tastaturi telefona. IR port (raden po FastIR standardu koji podržava brzine prenosa do 4 Mb/s) služi i za povezivanje na Internet, preko mobilnog telefona koji ima modem i data pretplatu (opcija kod nas za sada rezervisana samo za vlasnike Mobtel-ovih kartica). Stylus je smešten u otvor koji se nalazi u samom gornjem desnom uglu i izraden je od prilicno lake plastike, pa baš i ne dolici ovako skupom i ekskluzivnom uredaju. Srecom, na tržištu se (cak i kod nas) nudi mnogo zamena za stylus, pa ovaj možete zameniti nekim ekskluzivnijim (favorit je Saitek-ov 4-in-1 stylus, koji osim plasticnog vrha u sebi sadrži crnu i crvenu hemijsku olovku i klasicnu “patentaru”).

      Ne, nismo zaboravili mikrofon, kojim se MyPal pretvara u odlicni diktafon velikog kapaciteta. Nalazi se pri vrhu, odmah pored prikljucka za slušalice, a diktafon se aktivira pritiskom na taster koji se nalazi na levoj stranici uredaja. Program koji je zadužen za snimanje glasa izgledom podseca na prastari Microsoft-ov Sound Recorder, koji poznajemo još od Windows-a 95. Mikrofon je prilicno osetljiv i optimizovan je za frekvencije ljudskog glasa, tako da je moguce precizno snimanje intervjua i u bucnom okruženju. Kvalitet zapisa se podešava u operativnom sistemu i varira od prilicno lošeg do izuzetno dobrog (bitrate se krece od 8 do 172 kbps, dok je sample rate u rasponu od 8 do 44 kHz). Sa leve strane (pri vrhu) se nalazi i dugme za ukljucivanje, a odmah pored njega se nalaze dve signalne diode. Jedna pokazuje stanje pri punjenju baterije, dok je drugoj namenjena uloga tihog alarma. Ispod Power dugmeta se nalazi vrlo prakticni tockic (Jog-Dial) kojim lako skrolujete kroz aplikacije; pokrecete ga palcem (ili kažiprstom, ako ste levoruki). Na levoj stranici se nalazi i vrlo važan (i adekvatno skriven) taster za resetovanje MyPal-a. Možete ga pritisnuti samo nekim šiljatim predmetom (npr. ispravljenom spajalicom) ili vrhom stylus-a, pa je tako izbegnuta svaka mogucnost slucajnog resetovanja u toku rada. Buducim vlasnicima treba napomenuti da su reset tasteri na svim Palm ili Pocket PC uredajima izuzetno osetljivi i treba ih koristiti sa oprezom i samo ako je neophodno. Stalna poboljšanja Pocket PC OS-a su doprinela da se on izuzetno retko koristi u svakodnevnoj praksi, i jedino je potreban kada se vrši neka krupna promena u podacima unetim u FlashROM uredaja. U njemu se nalazi ceo operativni sistem i pratece aplikacije, a resetovanje je obicno potrebno ako unosite podršku za neki eksterni dodatak. Za razliku od konkurencije Asus još uvek nije izbacio nikakve dodatke za MyPal, poput WiFi ili Bluetooth adaptera, mada postoje SD Bluetooth kartice drugih proizvodaca.

      Softver

      Iako derivat svima poznatog Windows-a, Pocket PC 2002 ima samo neke dodirne tacke sa desktop familijom Microsoft-ovih operativnih sistema. Kada upalite bilo koji PDA uredaj sa Pocket PC-jem prvo što cete videti je neka vrsta desktopa, na kojem se nalaze precice ka najvažnijim delovima sistema. Start dugme se nalazi u gornjem levom uglu i pritiskom na njega na ekranu se pojavljuje Start meni, u kojem su precice ka svim instaliranim aplikacijama. Pošto je broj mesta za precice ogranicen, korisnik sam podešava koje ce se aplikacije u njemu pojaviti, dok se ostalim može pristupati ulaženjem u pod-meni Programs. Pošto se desno od Start dugmeta nalazi casovnik i precica za podešavanje jacine zvuka, prirodno je pomisliti da je izmedu njih neka vrsta taskbar-a. Nažalost nije tako, i to je možda i najveci nedostatak u celom konceptu Pocket PC operativnog sistema. Naime, sve startovane aplikacije se zadržavaju u memoriji i pošto izadu iz fokusa, ali da bi došao do njih korisnik mora da izvede istovetnu akciju kao i kada ih prvi put startuje. Ovo možda doprinosi bržem odzivu programa, ali kada se memorija zaguši ni brzi procesor ne može da “izvadi stvar”. Operacije postaju spore, a nije retko ni zaglavljivanje sistema. Zato je neophodno s vremena na vreme “pocistiti” aktivne aplikacije, što se cini u jednom prilicno zabacenom delu podešavanja sistema.

      Ispod ovog nesudenog taskbar-a se nalazi aktuelni datum, a zatim slede informacije o nadolazecim sastancima (Appointments), zadacima (Tasks) i neprocitanim e-mail porukama (Inbox). U donjem delu ekrana se nalazi još jedna imitacija taskbar-a u cijem se levom delu nalazi komanda New, cijim pritiskanjem izlazi spisak jako slican onome koji dobijate kada kliknete desnim dugmetom na desktop vašeg PC-ja i odaberete opciju New. Tu su Word i Excel dokumenti, ali i novi sastanci i beleške. Kada startujete neku od navedenih aplikacija u desnom delu ovog bar-a ce se pojaviti selektor nacina upisa teksta. Postoje cetiri opcije za unos slova i brojeva: Block Recognizer, Keyboard, Letter Recognizer i Transcriber. Pošto odaberete jedan od ovih nacina pojavljuje se odgovarajuci graficki prikaz nekog od navedenih sistema, koji zauzima donji deo aktivne površine ekrana. Podimo redom. Block Recognizer je najslicniji Graffiti sistemu koji je izmislio Palm, i sastoji se od dva segmenta namenjenih unosu slova i brojeva. U levi deo unosite slova razlikujuci velika i mala, u desni brojeve, posebne karaktere i znake interpunkcije (tacka, zarez, upitnik), a ako pogrešite u krajnjem desnom delu ekrana se nalaze najcešce korišceni tasteri: Backspace, Enter, razmaknica (Space) kao i kursorske strelice. Keyboard nije ništa drugo do virtuelna tastatura po kojoj “bockate” slova i brojeve koje želite da unesete. Kao što možete i da pretpostavite, ovaj nacin je najsporiji i koristi se uglavnom za unos posebnih karaktera (@, & i slicnih). Na naša slova možete slobodno da zaboravite. Iako sistem ima Serbian (Latin) podešavanje u Regional Settings segmentu i pravilno prikazuje imena dana u nedelji i mesece, nema nacina da unesete bilo koji od akcentovanih karaktera. Cak i ako unesete dokument napisan u velikom Word-u, “kvacice” sa naših slova ce jednostavno nestati.

      Sledeci na redu je Letter Recognizer, koji je slican Block Recognizer-u, ali sa preciznijim razlikama izmedu malih i velikih slova (prva asocijacija kada vidite njegovu radnu površinu su sveske iz prvog razreda osnovne škole u kojima postoji dodatna horizontalna linija u redu koja odvaja mala slova od velikih). Ovog puta je ekran po vertikali podeljen na tri dela (velika, mala slova i brojevi), ali je potrebna i znatno veca preciznost pri pisanju. Ako imate nameru da pišete bilo šta nekim od ova dva nacina a standardni rukopis vam je sacinjen od pisanih slova, predite odmah na Transcriber. Samo osobe koje svakodnevno pišu nekim oblikom štampanih slova i ne vezuju slovne oblike jedan za drugi imaju šanse da konstruktivno koriste Block i Letter Recognizer. Iako spadam u ovu drugu grupu i posedujem Palm-ov PDA, nikako nisam uspevao da se uskladim sa softverom koji prepoznaje rukopis na MyPal-u. Naravno, za sve je potreban period adaptacije, ali jednom stecene navike na jednom OS-u mogu poprilicno da smetaju na drugom, a to je ovde upravo slucaj. No, da se vratimo onima koji pišu pisanim slovima, za koje je Transcriber idealno rešenje. Ako ga ukljucite možete da pišete bilo gde na ekranu (poželjno je pisati cele reci iz jednog poteza) a softver ce prepoznati ono što ste napisali i pretociti to u tekst. Naravno, ovo važi samo za engleski jezik, jer ako napišete nešto na srpskom dobicete samo skup nebulozno nabacanih engleskih izraza ili, još gore, samo skup upitnika. Upliv Tablet PC tehnologije se vidi u Pocket Word-u, gde osim Typing moda (koji podrazumeva unos bilo kojim od 4 navedena nacina) postoji i Writing mod, u kojem korisnik piše kao kod Transcriber-a, ali se prepoznavanje vrši tek po izdavanju komande Recognize. Ovaj nacin je malo prakticniji jer omogucava da ispravite eventualne greške pre nego što zadate komandu kojom se ispisano prebacuje u tekst.

      O Pocket verzijama Word-a i Excel-a ne vredi puno trošiti reci, vec samo napomenuti da su u pitanju osiromašene ali i dalje funkcionalne verzije programa iz Office paketa. Kada smo vec kod Office-a, najvažniji delova Pocket PC-ja se upravo zasnivaju na jednom programu iz ovog paketa, a to je Outlook. Svima koji su imali prilike da ga koriste ce interfejs Pocket aplikacija Appointments, Tasks i Contacts biti poznat i odmah ce poceti da ih koriste punom snagom. E-mail klijent koji dolazi uz instalaciju sistema je ipak previše uprošcen, ali ako se ima na umu da svakim danom sve veci broj poznatih Windows programa dobija svoje Pocket verzije (pa cak i poznati Windows iliti Total Commander) to ne predstavlja preveliki problem. Kada smo vec kod Commander-a, za manipulaciju fajlovima se koristi izuzetno pojednostavljena verzija Windows Explorer-a, koja je toliko osiromašena da je skoro neprakticna za upotrebu. Moguce je da su u Microsoft-u to namerno uradili kako bi korisnike naterali da više koriste file manager-e samih aplikacija koji prepoznaju samo fajlove za koje su zaduženi (tekst, tabele ili muziku, svejedno). Time bi se predupredila i eventualna šteta na operativnom sistemu, jer je osim foldera My Documents na dohvat ruke i folder Windows, cije bi oštecenje rezultovalo obaveznim odlaskom u servis, jer nema drugog nacina da se sistem reinstalira ili popravi. Prvi ozbiljniji problem u zadavanju komandi pred kojim se mogu naci novopeceni vlasnici Pocket PC PDA uredaja se nalazi upravo u File Explorer-u, a to su operacije na selektovanom fajlu. Pošto nema tastature, a pozivanje virtuelne deselektuje fajl, prirodna asocijacija je pritisak na desno dugme miša. Ali, nema ni miša. Nema ni levog panela u Explorer-u preko kojeg bi se drag'n'drop metodom neki fajl premestio u željeni folder ili Recycle Bin (kojeg inace nema, svako brisanje je nepovratno). Rešenje je u dužem pritisku stylus-a na željenom fajlu – prvo se pojavljuje animirani crveni prsten, a zatim i kontekstni meni, isti onaj koji bi se dobio klikom na desno dugme miša.

      Media Player je po izgledu identican velikom, i to u verziji 7, i funkcioniše na identican nacin. Moguce je slušati muziku i dok koristite neku drugu aplikaciju, što je prilicno zgodna mogucnost. No, da bi je koristili morate prvo da prebacite neke fajlove na MyPal. To se ostvaruje preko pomenutog cradle-a koji se preko USB prikljucka povezuje na PC. Da bi se prebacivali podaci u memoriju MyPal-a nije potreban nikakav dodatni softver, pod Windows-om XP je dovoljan Windows Explorer koji u spisak drajvova i lokacija dodaje i memoriju PDA uredaja. Ali, da bi se sinhronizovali podaci sa MS Outlook-om i prenosili Word i Excel dokumenti u Pocket format i obrnuto potrebno je imati program nazvan Active Sync. U verziji 3.5 ga dobijate u paketu, zajedno sa verzijom 2002 Outlook-a, pa odmah možete poceti da koristite sve prednosti ovog PDA uredaja. Njime se instaliraju i dodatne aplikacije u memoriju MyPal-a kojih ima stvarno puno; pomenucemo samo Acrobat Reader, ACDSee, ICQ, Pocket DivX, RealOne i WinZip. Posebna pogodnost ovog Asus-ovog uredaja je dodatni softverski paket, a od programa posebno izdvajamo IA Presenter (namenjen prenosu Power Point prezentacija) i IA Phone Manager (koji smo vec pominjali; služi za sinhronizaciju imenika sa mobilnim telefonom i pisanje SMS poruka). Iako sirove performanse nisu u centru naše pažnje, vec samo ponašanje uredaja u realnom radu, postoje i benchmark programi za Pocket PC uredaje. Rezultate merenja programom VOBenchmark možete videti u tabeli ispod.

      CPU

       

      Floating Point

      12,67

      Integer

      26,96

      Graphics

       

      Bitmaps

       

      BitBlt

      33,58

      StretchBlt

      0,95

      Filled

       

      Ellipse

      1,19

      Rectangle

      1,44

      Rounded Rect

      1,02

      Memory

       

      Allocation

      13,22

      Fill

      0,93

      Move

      0,37

      Text

      3,49

      Rezultati testova mogu znacajno varirati zavisno od podešavanja radne frekvencije procesora. Asus je razvio posebne sisteme štednje energije, kojima se može povecati autonomija ugradene baterije i preko 50 %. Doduše, nauštrb performansi, ali ni u Power Saving modu nije dolazilo do zastoja u radu aplikacija ili reprodukciji MP3 muzike. Postoji i opcija Advanced Performance Enhancement, za koju proizvodac skrece pažnju da može povecati performanse ali i dovesti do povecane nestabilnosti. Mi smo je držali ukljucenom i nismo primetili nikakve nepravilnosti u radu, ali ni nekakve posebne prednosti.

      Utisci…

      Asus se modelom MyPal A600 ukljucio na tržište PDA uredaja na nacin koji u potpunosti odgovara renomeu ove velike firme. U pitanju je kvalitetan i svestran proizvod, koji bez problema sustiže i ponegde prestiže konkurenciju iz Compaq-a ili Fujitsu-Siemens-a. Jednostavan, ali efektan, dizajn, mala težina i dimenzije i povecana autonomija zahvaljujuci naprednim tehnikama štednje energije su samo neke od prednosti koje ga izdvajaju od ostalih. Iako bi se od Asus-a mogla ocekivati i adekvatno visoka cena, to ovde nije slucaj. Maloprodajna cena kod nas je negde oko 650 evra, što nikako nije malo, ali ako uzmete u obzir mnoge mogucnosti i cene konkurentskih uredaja, MyPal može naglo porasti u vašim ocima. Sve ovo, naravno, pod uslovom da imate tih 650 evra i spremni ste da ih potrošite na ovakav uredaj.

      Zahvaljujemo se firmi “Pakom” na ustupljenom uređaju za potrebe testa

      Ostani u toku

      Prijavi se na newsletter listu i jednom nedeljno cemo ti poslati email sa najnovijim testovima i vestima iz sveta tehnologije.

      Hvala!

      Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

      Možda vam se svidi
      Testirali smo: Motorola RAZR 50 Ultra