Globalna trka za kvantnu nadmoć se zahuktava: Kina i SAD istog dana najavili revolucionarne iskorake

Istraživači iz Kine i Microsofta predstavili su revolucionarna dostignuća u kvantnom računarstvu – od fotonskih čipova do topoloških kubita

Globalna trka za kvantnu nadmoć se zahuktava: Kina i SAD istog dana najavili revolucionarne iskorake

U sve intenzivnijoj globalnoj trci za kvantnu nadmoć, istraživački timovi iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država objavili su značajna dostignuća u najnovijem izdanju prestižnog naučnog časopisa *Nature*.

Istraživači sa Univerziteta u Pekingu predstavili su prvi veliki kvantni zaplet na optičkom čipu, dok je tim kompanije Microsoft tvrdio da je uspeo da kreira topološke kubite – tehnologiju koju mnogi smatraju „svetim gralom“ kvantnog računarstva.

Kineski naučnici su koristili svetlost kako bi generisali i kontrolisali mrežu međusobno povezanih kvantnih stanja, čime su demonstrirali potencijal za izgradnju kvantne mreže na minijaturnom čipu. Ovaj korak smatra se ključnim za budućnost kvantnog interneta, gde bi informacije mogle biti prenete na siguran i efikasan način.

Jedan od recenzenata studije opisao je ovo dostignuće kao „značajnu prekretnicu za skalabilnu kvantnu informaciju“, naglasivši da su slični eksperimenti ranije pokušavani u Sjedinjenim Državama, Evropi i Japanu.

Microsoft Majorana 1: revolucija ili preuranjena objava?

U međuvremenu, Microsoft je predstavio svoj čip Majorana 1, dizajniran za skladištenje do milion kubita na način koji bi ih učinio otpornim na greške – najveći problem sa kojim se kvantni računari suočavaju. Kompanija je ovu tehnologiju nazvala „probojem u kvantnom računarstvu“.

„Ovo je korak bliže ka iskorišćavanju miliona kubita koji zajedno mogu rešavati probleme koji su dosad bili nerešivi – od razvoja novih lekova do revolucionarnih materijala – sve na jednom čipu“, saopštila je kompanija na društvenim mrežama.

Prijavi se na nedeljni Benchmark newsletter
Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Međutim, Microsoftove tvrdnje izazvale su skepticizam u naučnoj zajednici. Neki istraživači smatraju da je kompanija požurila sa objavom nalaza, a jedan od recenzenata kritikovao je rad zbog „zavaravajuće i nejasne formulacije“, koja nejasno kombinuje teorijske pretpostavke, dizajn uređaja i eksperimentalne rezultate.

Ipak, drugi recenzenti su imali pozitivnije mišljenje. Jedan od njih je napisao: „Ne slažem se sa kritikama da ovo nije solidan napredak. I dalje mi je neverovatno da je ovo uopšte bilo moguće.“

Topološki kubiti, koji se oslanjaju na tzv. „pleteni“ dizajn, trebalo bi da budu stabilniji i precizniji od klasičnih kubita, što bi omogućilo kvantnim računarima da rešavaju izuzetno složene probleme, daleko iznad mogućnosti današnjih superračunara.

Kontroverze oko Microsoftove tvrdnje

Fizičari sa Univerziteta u Bazelu i Instituta za nauku i tehnologiju u Austriji izrazili su sumnju u tvrdnje Microsoftovog tima, tvrdeći da kompanija nije pružila jasan dokaz da topološki kubiti zaista postoje. Istraživači su priznali da njihova merenja pokazuju obećavajuće znakove egzotičnih kvantnih stanja, ali da su dalji eksperimenti neophodni za konačnu potvrdu.

Ovo priznanje dolazi u svetlu ranijeg Microsoftovog neuspeha. Njihov rad iz 2018. godine, objavljen u časopisu *Nature*, a vođen od strane laboratorije u Holandiji koju je kompanija finansirala, kasnije je povučen zbog grešaka u analizi podataka. Taj događaj se tada smatrao velikim udarcem za Microsoftovu strategiju u kvantnom računarstvu.

Dok Microsoft polaže nade u topološke kubite, kineski istraživači su primenili potpuno drugačiji pristup. Njihov čip, manji od Microsoftovog, koristi fotonsku tehnologiju baziranu na svetlosti i može raditi na sobnoj temperaturi. Nasuprot tome, Majorana 1 oslanja se na supravodljive materijale koji zahtevaju ekstremno niske temperature da bi funkcionisali.

Google takođe u igri

U široj globalnoj trci, Google je takođe ostvario značajan napredak. U decembru je kompanija objavila da je njen kvantni čip Willow, sa 105 kubita, izveo složeni proračun za manje od pet minuta – zadatak za koji bi najbržim superračunarima današnjice bilo potrebno čak 10 septiliona godina.

Dok se utrka za kvantnu nadmoć nastavlja, jasno je da istraživački timovi širom sveta intenzivno rade na pomeranju granica ove revolucionarne tehnologije, koja bi mogla oblikovati budućnost računarske nauke, sigurnosti i mnogih drugih oblasti, prenosi SCMP.

Ostani u toku

Prijavi se na newsletter listu i jednom nedeljno cemo ti poslati email sa najnovijim testovima i vestima iz sveta tehnologije.

Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Komentari (0)

Nema komentara 😞

Trenutno nema komentara vezanih za ovu vest. Priključi se diskusiji na Benchmark forumu i budi prvi koje će ostaviti komentar na ovaj članak!

Pridruži se diskusiji
Možda vam se svidi