Peto stanje materije, simulirano u laboratoriji: najčudnija Ajnštajnova pretpostavka je potvrđena

Peto stanje materije nastaje kada čestice poznate kao bozoni, zauzmu isto kvantno stanje i formiraju se u jedinstveni entitet sa zajedničkim svojstvima

Peto stanje materije, simulirano u laboratoriji: najčudnija Ajnštajnova pretpostavka je potvrđena

Bose-Ajnštajnov kondenzat (BEC), peto stanje materije (tečno, gasovito, čvrsto, plazma), uspešno je stvoreno u laboratorijskim uslovima u revolucionarnom eksperimentu, potvrđujući jednu od najneobičnijih pretpostavki Alberta Ajnštajna. U ovom stanju, kada se atomi ohlade do gotovo apsolutne nule, ponašaju se kao jedinstvena kvantna čestica. Iako je BEC prvi put razvijen 1995. godine, nedavni napredak u tehnologiji dodatno je unapredio ovo dostignuće.

Ovo dostignuće takođe je donelo nove uvide u kvantnu mehaniku i fiziku ultra-niskih temperatura, koje su Ajnštajn i indijski fizičar Satyendra Bose predvideli 1920-ih. Sedamdeset godina kasnije, istraživači sa Univerziteta u Koloradu u Bolderu pokazali su da su Bose i Ajnštajn bili u pravu. Od tada, BEC je postao ključni alat za proučavanje kvantnih karakteristika atoma.

Kvantni fenomen otkriven: Bose-Ajnštajnov kondenzat

BEC nastaje kada čestice poznate kao bozoni, zauzmu isto kvantno stanje i formiraju se u jedinstveni entitet sa zajedničkim svojstvima. Rezultat je nepredvidljivo, ali usklađeno ponašanje atoma, slično “superatomu” koji prkosi konvencionalnoj fizici. Naučnici mogu proučavati pojave poput superfluidnosti (tok materije bez trenja) i kvantne sprege (čestice ostaju povezane čak i na ogromnim udaljenostima).

Prema istraživanju, razvoj ovog dipolarnog BEC-a otvara put za stvaranje dodatnih egzotičnih tipova materije, uključujući “egzotične dipolarne kapljice, samooraganizovane kristalne faze i dipolarne spin tečnosti u optičkim rešetkama”. Pored ovih, ovaj novi BEC može omogućiti desetine potencijalnih primena.

Zbog precizne kontrole temperature potrebne da bi se atomi doveli blizu apsolutne nule, stvaranje BEC-a dugo se smatralo nemogućim. Međutim, zahvaljujući napretku u magnetnom zadržavanju i hlađenju laserom, naučnici danas mogu detaljno proučavati ovo misteriozno stanje materije. Više od jednog veka nakon što je prvi put uvedeno u poznatu oblast fizike, malo poznato peto stanje materije, nastavlja da fascinira.

Ajnštajnova najčudnija pretpostavka postaje stvarnost

Sredinom 1920-ih, Albert Ajnštajn i Satyendra Nath Bose predvideli su postojanje neobičnog kvantnog stanja materije koje će kasnije nositi njihova imena: Bose-Ajnštajnov kondenzat (BEC). Smatralo se da bi čestice, ako se zadrže na niskim gustinama i ohlade na ekstremno niske temperature, samo nekoliko stepeni iznad apsolutne nule (-459,67°F), mogle da se spoje u neprepoznatljivu celinu.

Prijavi se na nedeljni Benchmark newsletter
Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

BEC je u početku delovao kao potpuno teorijski koncept. Verovalo se da bi bozoni na ekstremno niskim temperaturama postali jedna kvantna talasna funkcija, gubeći svoje individualne karakteristike. Decenijama ova teorija nije bila dokazana i suprotstavljala se prihvaćenoj fizici. Ajnštajnova pretpostavka je potvrđena 1995. godine kada su istraživači sa Univerziteta u Koloradu uspešno stvorili BEC koristeći rubidijum.

Ovo značajno dostignuće u kvantnoj fizici donelo im je Nobelovu nagradu 2001. godine. Od tada, BEC je postao centar istraživanja, pružajući duboko razumevanje osnovnih pitanja o prirodi energije i materije. Nova istraživanja su omogućena zahvaljujući BEC-u, posebno u oblastima poput supravodljivosti, kvantnog računarstva, pa čak i razumevanja crnih rupa.

BEC i budućnost nauke i tehnologije

Razvoj BEC-a podstakao je dalju kreativnost u istraživanju kvantnog sveta. Naučnici sada istražuju potencijalne primene BEC-a u kvantnoj teleportaciji i naprednim senzorima za komunikaciju i navigaciju. Uz dalji napredak u tehnologiji hlađenja, istraživači se nadaju da će razviti još stabilnije i dugotrajnije BEC-ove, čime bi proširili mogućnosti proučavanja granica materije i energije.

BEC bi mogao poslužiti kao model za istraživanje interakcija između tamne materije i drugih vrsta materije, budući da se ponaša drugačije od konvencionalne materije. Laboratorijska sinteza Bose-Ajnštajnovog kondenzata potvrdila je jednu od najčudnijih Ajnštajnovih pretpostavki, pomerajući granice savremene nauke. Ovo dostignuće ima potencijal da transformiše tehnologiju u narednim decenijama, piše ElDiario24.

Ostani u toku

Prijavi se na newsletter listu i jednom nedeljno cemo ti poslati email sa najnovijim testovima i vestima iz sveta tehnologije.

Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Komentari (0)

Nema komentara 😞

Trenutno nema komentara vezanih za ovu vest. Priključi se diskusiji na Benchmark forumu i budi prvi koje će ostaviti komentar na ovaj članak!

Pridruži se diskusiji
Možda vam se svidi
Polisa privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo.

Informacije o kolačićima se čuvaju u vašem pretraživaču i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kada se vratite na našu veb stranicu i pomažu našem timu da razume koje delove veb sajta smatrate najzanimljivijim i najkorisnijim.