Kineska svemirska stanica Tiangong ostvarila je veliki naučni napredak: astronauti misije Shenzhou-19 uspešno su proizveli kiseonik i komponente za raketno gorivo koristeći sistem zasnovan na veštačkoj fotosintezi. Ovaj eksperiment, izveden u orbiti oko Zemlje, predstavlja prvi dokaz da se ovakav proces može stabilno odvijati u mikrogravitaciji, pri sobnoj temperaturi i normalnom pritisku.
Srce eksperimenta je jedan kompaktni uređaj sa poluprovodničkim katalizatorima, koji je iz ugljen-dioksida i vode uspešno generisao kiseonik i etilen. Etilen je posebno važan jer se lako može pretvoriti u raketno gorivo, a uz prilagođavanje katalizatora moguće je proizvoditi i druge korisne supstance poput metana ili mravlje kiseline.
Tiangong pravi kiseonik i gorivo direktno u orbiti – istorijski korak za dugotrajne svemirske misije
Najveći značaj ovog dostignuća leži u njegovoj energetskoj efikasnosti. Dok Međunarodna svemirska stanica troši oko trećine ukupne energije na elektrolizu vode radi dobijanja kiseonika, kineski sistem zahteva znatno manje energije, što ga čini daleko pogodnijim za dugotrajne misije i buduće letove ka Mesecu ili Marsu.
Precizna kontrola gasova i tečnosti u uslovima bestežinskog stanja predstavlja dodatnu tehnološku pobedu, jer je ta stabilnost ključna za svemirsku proizvodnju. Ovaj uspeh se uklapa u širu kinesku strategiju orbitalne samoodrživosti, u kojoj se veštačka fotosinteza kombinuje sa tehnologijama za dopunu goriva u orbiti, poput onih nedavno testiranih satelitom Shijian-25.
Ako rezultati budu potvrđeni i dalje unapređeni, Tiangong bi mogao postati svojevrsna orbitalna „stanica za gorivo“, dok bi buduće posade imale mogućnost da direktno u svemiru proizvode kiseonik i pogonske materijale. To bi značajno smanjilo oslanjanje na dopune sa Zemlje i otvorilo put ambicioznijim misijama, uključujući najavljenu kinesku ljudsku misiju na Mesec pre 2030. godine, prenosi ZME Science.
Ја реко' помоћу вештачке интелигенције, кад оно помоћу вештачке фотосинтезе, трт. Не може све четко да реши.