Istraživači iz Kine razvili su dvodimenzionalni (2D) tranzistor koji bi mogao iz temelja promeniti budućnost mikroprocesora. Ova tehnologija, koja rezultira tranzistorima tanjim od jednog atoma i do 100 puta brža od današnjih silicijumskih tranzistora, ima potencijal da proizvede čipove koji su daleko moćniji, a pritom troše manje energije.
Studiju je predvodio profesor Hailin Peng sa Univerziteta u Pekingu, a objavljena je u prestižnom časopisu Nature. Umesto da unapređuju postojeću silicijumsku arhitekturu, kineski tim se odlučio za radikalno novi pristup materijalima i dizajnu tranzistora, sa ciljem da prestignu lidere u ovoj oblasti kao što su Intel i TSMC.
U središtu inovacije nalazi se GAAFET (gate-all-around FET) arhitektura, gde se kontrolna elektroda u potpunosti obavija oko kanala, za razliku od FinFET dizajna kod kojeg to nije slučaj. Ovaj tip kontrole od 360-stepeni omogućava veću stabilnost, manje curenje struje i mnogo veću brzinu okidanja tranzistora, što je ključno za minijaturne i brze elektronske uređaje. Čipovi na bazi ovog dizajna mogli bi da donesu povećanje performansi do 40% i smanjenje potrošnje energije za 10% u poređenju sa najboljim današnjim silicijumskim rešenjima.
Još veći preokret dolazi u vidu upotrebljenog materijala. Umesto silicijuma, koristi se bizmut oksiselenid, dvodimenzionalni poluprovodnik izuzetne mehaničke fleksibilnosti i električnih svojstava. Ovaj materijal omogućava izuzetno brzo kretanje elektrona i ima visoku dielektričnu konstantu, što doprinosi efikasnom upravljanju naelektrisanjem i dodatno pojačava performanse tranzistora.
Inovacija dolazi u trenutku kada se Kina suočava sa sve većim tehnološkim ograničenjima sa Zapada, posebno u pogledu pristupa naprednim čipovima i alatima za njihovu proizvodnju. Rešenje zasnovano na novim materijalima i sopstvenim metodama može omogućiti Kini da zaobiđe postojeće tehnološke barijere i postane nezavisna u proizvodnji čipova nove generacije.
Profesor Peng je rekao da se ne radi o „prečici“, već o potpunoj promeni pravca u razvoju procesorske tehnologije. Ako se dokaže izvodljivost ove tehnologije u komercijalnoj primeni, Kina bi mogla da napravi veliki tehnološki skok i zauzme vodeće mesto u razvoju budućih računarskih sistema, piše IDR.