Sara Smolović
U odnosu na prethodnu godinu u Kini, uvoz čipova smanjen je za 22 procenta, dok je oprema za njihovu proizvodnju opala za 23 posto, pokazuju carinski podaci koje je objavio Peking, piše Tom’s Hardware. Iako pad uvoza ne mora biti nužno povezan sa aktuelnim trgovinsko tehnološkim ratom, ipak, ovakvi podaci ukazuju da američke tehnološke sankcije uzimaju danak u ovoj državi.
Tokom ove i prošle godine, odnosi na relaciji SAD – Kina postali su sve zategnutiji, jer je SAD odlučila da uvede tehnološke sankcije i izvozna ograničenja ka ovoj državi kada je u pitanju industrija čipova. Osim toga, ograničenjima su se pridružile i druge države, američke saveznice kao što su Japan i Holandija, a uz to SAD je uspela da obezbedi i jednogodišnja izuzeća izvoza u Kinu drugih firmi kao što su tajvanski TSMC i južnokorejski Samsung.
Time je praktično pokrenut tehnološko-trgovinski rat, a Kina je uzvratila svojim merama ograničavajući izvoz elemenata potrebnih za proizvodnju silicijumskih čipova, čiji je inače, najveći pojedinačni svetski izvor. Uz to, juče je najavila i da ograničava izvoz dronova i opreme povezane sa ovim letelicama što se takođe može tumačiti kao odgovor na mere usmere protiv nje.
Različiti analitičari upozoravali su SAD da će sankcijama umesto da izbaci Kinu iz svetske borbe za tehnološku nadmoć, možda je upravo naterati da se dodatno razvije u tom pogledu. Međutim, neki od njih su ovoj azijskoj državi pripisali neminovni tehnološki pad kao posledicu aktuelnih sankcija.
China General Administration of CustomsTrenutno izgleda da se država ipak muči da izađe na kraj sa svojom naprednom industrijom čipova, koja je pre uvođenja sankcija, dosta zavisila od stranog uvoza.
Čini se da ove kontrole ipak otežavaju i poskupljuju proces uvoza u Kinu, kaže Emili Benson, saradnik za trgovinu i tehnologiju u istraživačkom Centru za strateške i međunarodne studije. Ona ipak kaže da na objavljene brojke ipak moramo gledati sa rezervom, jer bi bilo pogrešno pretpostaviti potpunu uzročnost između ograničenja i nižeg broja uvoza konkretno iz SAD, koja se trenutno nalazi na šestom mestu na kineskoj listi uvoznika.
Benson još ističe da je tajvanski TSMC značajno doprineo smanjenju kineskog uvoza čipova što čini 40 posto od početka godine, a tu dolazi i južnokorejski Samsung. Na osnovu grafikona, svakako je jasno da je Kina usporila sa uvozom čipova kod svojih deset najboljih dobavljača, ali pošteno je pretpostaviti da barem deo pada sa grafikona ipak ne potiče od sankcija, već od „blago opasnog stanja globalne ekonomije“.
Svetski sistem istraživanja, proizvodnje i distribucije poluprovodnika predstavlja jedno složeno čudovište izgrađeno od mnogobrojnih delova koji se istovremeno kreću. U skladu sa tim, bio bi potreban izuzetno koordinisan napor više svetskih „igrača“ da se nametnuta ograničenja učine potpuno „vodonepropusnim“. Dakle, sankcionisana roba na ovaj način, iako teže, svakako nalazi svoj put do Kine i teško će biti zbaciti je skroz sa trona svetskih tehnoloških igrača.
Ne treba zaboraviti ni da je Kina značajno počela da ulaže u obrazovanje i visokotehnološka istraživanja, odvajajući milijarde novca za koje se nada da će joj pomoći da ublaži sankcije građenjem samostalnije tehnološke industrije koja ne zavisi od uvoza.
